Kako se boriti s ljetnim pregrijavanjem:
Toplinska izolacija najučinkovitija je zaštita protiv ljetnog pregrijavanja. To možemo vidjeti iz podataka prikupljenih tijekom izuzetno vrućeg ljeta 2015. godine, kada je temperatura zraka dosezala čak do 36 °C.
Izolirane kuće pokazale su temperaturu unutar prostora nižu za do 5 °C u usporedbi s neizoliranom kućom (kuća br. 3).
Konkretno, neizolirane kuće zabilježile su unutarnju temperaturu veću od 30 °C. Unutarnja temperatura u kućama od opeke ili betona s izolacijom prosječno je dosezala 26 °C, što je vrijednost unutar zone udobnosti.
Osim toga, prozori koji su bili okrenuti prema jugu nisu bili zaštićeni roletama ili sjenilima.
Zidne konstrukcije u službi spremnika topline:
Osim toplinske izolacije, ključni čimbenik akumulacije topline je materijal od kojeg su građeni zidovi. Izmjereno je da masivni, teški zidovi tijekom dana akumuliraju sunčevu toplinu i ispuštaju je tijekom hladnijih večernjih i noćnih sati. Ovaj učinak osigurava stabilniju unutarnju temperaturu.
Konkretno, tijekom ljeta zadržava se niža i udobnija temperaturu unutar prostora. Što je konstrukcija zida "laganija", to je temperatura unutra viša tijekom vrućih ljeta - unatoč tome što su U-parametar (koeficijent prijenosa topline) i učinkovitost izolacije isti.
Masivne izolirane konstrukcije duže ostaju hladne tijekom vrućih ljeta jer mogu pohraniti više energije.
3D obilazak