Potresi su rijetke i nepredvidive prirodne pojave s golemim utjecajima i posljedicama na okolinu, ljudske živote i društvo općenito. Mogu znatno ošteti naseljena mjesta i regije, u što smo se, na žalost, uvjerili u 2020. nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Iza njih je ostala golema materijalna šteta s nemjerljivim materijalnim i nematerijalnim posljedicama za lokalno stanovništvo.
Iako je potres kao prirodna nepogoda pogodio područje Hrvatske nekoliko puta u zadnjih stotinu i pedeset godina, zadnjih nekoliko generacija stanovnika Hrvatske nije ga nikad doživilo te se razorna moć potresa često umanjuje i relativizira zbog nedostatka vlastitog iskustva. Za razliku od požara, oluja i ostalih vremenskih nepogoda, potres se na našim prostorima događa vrlo rijetko te i osjetljivost na njegove posljedice slabi tijekom vremena.
Napredak tehnologije je omogućio znanstvenicima veliki napredak u razumijevanju potresa i njihova učinka na okolinu, ali se i dalje suočavamo s brojnim nepoznanicama, kao što je vrijeme udara. Ipak, pravilnim projektiranjem i gradnjom uvelike možemo ublažiti razorna djelovanja potresa.
Karte potresnih područja s poredbenim vršnim ubrzanjem tla se kontinuirano nadopunjuju i postaju sve točnije. Trenutno se u normama za projektiranje potresno otpornih konstrukcija upotrebljavaju dvije karte, jedna s povratnim periodom od 475 godina (odnosno vrijednost premašaja vršnog ubrzanja u životnom vijeku građevine iznosi 10%) te druga za povratno razdoblje od 95 godina (odnosno vjerojatnost premašaja vršnog ubrzanja od 10% u 10 godina).
Prva karta koristi se za zahtjev da ne smije doći do rušenja, tj. konstrukcija mora biti projektirana i izvedena tako da se odupre proračunskom potresnom djelovanju bez lokalnog ili globalnog rušenja zadržavajući konstrukcijsku cjelovitost i preostalu nosivost nakon potresa.
Druga se karta koristi kod zahtjeva ograničenog oštećenja, tj. konstrukcija mora biti proračunana i izvedena tako da se odupre potresnom djelovanju koje ima veću vjerojatnost pojave od proračunskog potresnog djelovanja, bez pojave oštećenja i njima pridruženih ograničenja upotrebe, troškova koji bi bili nesrazmjerno veliki u usporedbi s cijenom same konstrukcije. Iako je opće prihvaćeno mišljenje da su naše zgrade projektirane na životni vijek od 100 i više godina, građevine u Europi se projektiraju na životni vijek od 50 godina (postoje i izuzeci) te one mogu (ali ne moraju) doživjeti jedan veoma jaki potres.
Potresni rizik možemo definirati kao funkciju hazarda, oštetljivosti građevine te izloženosti područja. Hazard je definiran potresnim područjem odnosno vršnim akceleracijama, izloženost popisu imovine izložene hazardu, a oštetljivost karakteristikama naše konstrukcije, odnosno vjerojatnosti oštećenja uslijed određene razine seizmičkog intenziteta. Odgovor konstrukcije na djelovanje potresa ovisi o nizu parametara među kojima su najznačajniji težina konstrukcije, konceptualno oblikovanje i geometrija građevine, otpornost i krutost, duktilnost u spojevima, svojstva materijala, temeljenje, svojstva temeljnog tla, starost i održavanje građevine te interakcija svih spomenutih čimbenika.
Tijekom posljednjih desetljeća su postavljeni građevinski standardi i norme koji se smatraju učinkovitima u projektiranju i sprječavanju kolapsa konstrukcija te znatnijih gubitaka ljudskih života. Otvoreno ostaje pitanje građevina nastalih prije uvođenja suvremenih sigurnosnih mjera, čiji je broj značajan.
Prema rezultatima statističkih godišnjaka, hrvatski nacionalni građevinski fond sastoji se od oko 800.000 stambenih te 125.000 nestambenih građevina, a više od 40 % zgrada starije je od 50 godina, što bi značilo da je uporabni vijek tih građevina već istekao.
Glavna karakteristika građevina izgrađenih prije 1970-ih godina je korištenje tradicionalnih građevinskih tehnika i materijala poput ziđa i drveta. Upravo su takvi objekti i najviše stradali kod niza potresa koji su pogodili Hrvatsku u 2020. Procjenjuje se da je u ožujku oštećeno oko 26.000 objekata u Zagrebu i okolici, a u prosincu oko 30.000 u širem petrinjskom kraju i u nekoliko pogođenih županija.